Suspaljivanje otpada

Hrvatska kao članica Europske unije postupno primjenjuje standarde cjelovitog i sustavnog gospodarenja otpadom. Gospodarenje otpadom u zemljama članicama Europske unije propisano je u Okvirnom direktivom o otpadu koja je usvojena 2008. godine, nakon čega su one donijele nacionalne, regionalne i lokalne strategije, programe i planove te zakonsku regulativu kojom se regulira gospodarenje otpadom. Direktiva određuje hijerarhiju gospodarenja otpadom te poseban naglasak stavlja na prevenciju nastajanja otpada i upotrebu korisnih sastojaka iz otpada ponovnim korištenjem, recikliranjem i kompostiranjem, a sigurno odlaganje prihvaća se samo kao posljednja mogućnost. Takav pristup uvela je i Hrvatska.

Strategijom gospodarenja otpadom za razdoblje od 2005. do 2025. predviđa se uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, kojim se nakon odvojenog prikupljanja otpada njegovi vrijedni sastojci iskorištavaju na odgovarajući način, a preostali otpad obrađuje se ili odlaže u županijskim i/ili regionalnim centrima za gospodarenje otpadom, središnjim dijelovima sustava. Strategija također predviđa sanaciju i zatvaranje postojećih odlagališta otpada.

U novim centrima koristit će se postrojenja za mehaničko-biološku obradu (MBO) otpada, čijim se radom za 75 posto smanjuje početna količina otpada i omogućava njegovo daljnje iskorištavanje. Jedan od produkata ove obrade jest gorivo iz otpada (GIO) koje se koristi u različitim postrojenjima i industrijama, od toplana, termoelektrana pa do industrije cementa i papira. Procjenjuje se da je do sada u Europskoj uniji proizvedeno ukupno tri milijuna tona goriva iz otpada.